Ronjenje i značaj kiselosti organizma

Najbolje funkcionisanje telesnih funkcija obavlja se pri blago alkalnom-baznom stanju organizma odnosno pri pH vrednosti krvi 7,3-7,6. Organizam će podnositi i porast kiselosti krvi – pad pH na 7,2 ali dalji pad pH vrednosti ispod 7,0 ukazuje na kiselo stanje organizma (acidiozu) koja vodi padu imuniteta, hroničnom umoru, gubitku energije, depresiji, nervozi, teskobi i stvara uslove za pojavu oboljenja.

Tokom obavljanja metaboličkih procesa, u organizmu se stvara ugljen dioksid koji je bitan za process disanja jer prelazi u krvotok gde se vezuje sa vodom iz plazme i stvara ugljenu kiselinu koja primarno diktira kiselost u našem organizmu. Kada koncentracija te kiselosti naraste, ona pokreće naš centar za disanje i pokreće pufere da treba smanjiti kiselost, te se javlja potreba za udahom. Tako dolazi do izdaha kojim izbacujemo ugljen dioksid (CO2) iz organizma, a udahom u organizam unosimo kiseonik.

Na pH vrednost organizma pored disanja, utiče i hrana koju jedemo i varimo, izlučivanje telesnih tečnosti i drugi metabolički procesi.

Kada je u pitanju hrana, na jelovniku bi trebalo da imamo 70-80% alkalnih namirnica a 20-30% kiselih, da pijemo 2 litre vode i biljnih čajeva dnevno, da redovno vežbamo, jedemo manje prerađevina a jedemo više salata, krastavaca, brokolija i slično.

Od prehrambenih namirnica jako acidirajuce (kiselo) dejstvo imaju fermentisani sirevi (edamer, ementaler, parmezan i slično), jaja (celo, žumance, belance), majonez, riba (morska, rečna), plodovi mora, masna mesa, živinsko meso, iznutrice, divljač, kobasice, šunke, slanine, kocke za supu, beli šećer, gazirani napici.

Alkalno (bazno) dejstvo imaju krompir, paprika, peršun, cvekla, šargarepa, beli sir, kajmak, dugotrajno mleko, jogurt, kefir, kisela i slatka pavlaka, surutka, spanać, zelena salata, suvo i sveže voće, limun, pomorandže, seme suncokreta, žuti šećer, med, džem, pivo, vino (crno, belo).